Jelena Dragaš
Ovaj članak sadrži spisak literature (štampane izvore i/ili veb-sajtove) korišćene za njegovu izradu, ali njegovi izvori nisu najjasniji zato što ima premalo izvora koji su uneti u sam tekst. Molimo vas da poboljšate ovaj članak tako što ćete dodati još izvora u sam tekst (inlajn referenci). |
Jelena Dragaš | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 1372. |
Datum smrti | 23. mart 1450.77/78 god.) ( |
Mesto smrti | Carigrad, |
Porodica | |
Supružnik | Manojlo II Paleolog |
Potomstvo | Jovan VIII Paleolog, Teodor II Paleolog, Andronik Manojlov Paleolog, Dimitrije Paleolog, Konstantin XI Paleolog Dragaš, Toma Paleolog |
Roditelji | Konstantin Dragaš Dejanović Kera Tamara |
Prethodnik | Jelena Kantakuzin |
Naslednik | Sofija od Monferata |
Jelena Dragaš Dejanović (1372 — 23. mart 1450) ili Avgusta Helena Paleolog (monaško ime Ipomonija), bila je srpska princeza iz porodice Dragaša i supruga vizantijskog cara Manojla II Paleologa i majka poslednjih vizantijskih careva Jovana VIII i Konstantina XI.[1]
Poreklo[uredi | uredi izvor]
Jelena je bila kći Konstantina Dragaša, oblasnog gospodara jugoistočnog dela nekada moćnog Dušanovog carstva, sa prestonicom u Velbuždu i njegove prve žene. Njen otac je poginuo u bici na Rovinama 1395. godine, kao vazal Bajazita I.
Brak[uredi | uredi izvor]
Ona se 10. februara 1392. godine, udala za vizantijskog cara Manojla II Paleologa. Prema Georgiju Sfrancesu imali su desetoro dece:
- Najstarija ćerka nepoznatog imena.
- Konstantin Paleolog, koji je umro mlad.
- Jovan VIII Paleolog (18. decembar 1392 — 31. oktobar 1448), vizantijski car 1425 — 1448.
- Andronik Paleolog (umro 1429), despot u Solunu.
- Druga ćerka nepoznatog imena.
- Teodor (II), (umro 1448), morejski despot
- Mihajlo Paleolog. Umro na rođenju.
- Konstantin XI (8. februar 1405 — 29. maj 1453), poslednji vizantijski car 1449-1453.
- Dimitrije (c. 1407—1470), morejski despot.
- Toma Paleolog (c. 1409 — 12. maj 1465), morejski despot.
Njen suprug Manojlo II je umro 21. jula 1425. godine, nakon čega se ona zamonašila pod imenom Ipomonija. Nadživela ga je za skoro 25 godina, a umrla je 23. marta 1450. godine u Carigradu. Njeni sinovi Jovan VIII i Konstantin XI su bili poslednji vizantijski carevi, a sam Konstantin je bio poznat pod majčinim devojačkim prezimenom Dragaš, koje je nosio uz svoje.
Deo govora Pletona na njenoj sahrani[uredi | uredi izvor]
Georgije Gemistos Pleton, jedan od najobrazovanijih ljudi svoga vremena je održao govor u čast Jelene Dragaš na njenoj sahrani. Nazvao ju je Tračankom a Tračane koje poistovećuje sa Slovenima smešta na širokom prostoru od Italije, Crnog mora do Baltika ali i u duboku starinu na Balkanu, pa su mu Grci mnogo toga od Tračana primili (kultura). Pliton o Tračanima (Slovenima) ima stav identičan kao i Herodot o Tračanima (najmnogobrojniji nakon Hindusa, imaju mnoga imena po oblastima ali su običaji isti)... Na sahrani carice je između ostaloga rekao:
...Ona je, naime, po narodnosti bila Tračanka. Tračani su, pak, narod koji je i star i koji se računa u najveće narode na svetu, ne samo zato što s ove strane Dunava dopire do Crnog mora sve do Italije, nego i zato što preko Dunava čak do tamošnjeg okeana, i čak do kopna koje je gotovo nenaseljeno zbog hladnoće, živi ista po jeziku sa ovima ovde narodnost. A i ona je mnogobrojna, i štaviše, od ovoga je ogranka na ovoj strani Dunava kudikamo brojnija. Pa nije li loš još od starine taj trački narod, nego je i hrabar i duhom ne neobrazovan. Tako je, na primer, Evmoli, koji je kod Atinjana zaveo elevsinske svetkovine za sticanje besmrtnosti duše bio Tračanin, a veli se da su i hor Muza Grci naučili obožavati od Tračana. Narod, pak, koji se klanja Muzama, nije neuk ni neprosvećen, niti je onaj narod koji veruje u besmrtnost duše ljudske, prostački soj. Eto od toga je naroda bio otac carice koja je sad promenila svetom, a beše to vladalac oblasti ne beznačajne pri reci Vardaru, čija voda spada među najbolje i najzdravije rečne vode za piće, budući i sam jedan od najjunačnijih i najpravednijih ljudi i od najvernijih u odnosima naspram prijatelja. Rođena od takvog oca, ova se mati naših careva udala za njihovog oca, mnogo višeg po rangu i po sudbinskom udesu negoli njeni roditelji...
Porodično stablo[uredi | uredi izvor]
4. Dejan Dragaš | ||||||||||||||||
2. Konstantin Dragaš Dejanović | ||||||||||||||||
20. Stefan Uroš II Milutin | ||||||||||||||||
10. Stefan Uroš III Dečanski | ||||||||||||||||
21. Ana Terter (?) | ||||||||||||||||
5. Teodora Nemanjić | ||||||||||||||||
22. Jovan Paleolog | ||||||||||||||||
11. Marija Paleolog | ||||||||||||||||
23. Irina Metohitisa | ||||||||||||||||
1. Jelena Dragaš | ||||||||||||||||
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Konstantin Jireček — Istorija Srba, II ispravljeno i dopunjeno izdanje, Naučna knjiga Beograd, (1952). str. 303.
- ^ Anastasijević, Dragutin (2004). Srpkinja vizantijska carica pp. 82., 83. Beograd: Svet knjige.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Her listing in "Medieval lands" by Charles Cawley. (jezik: engleski)
- Poslednja vizantijska carica (jezik: srpski)