1843 – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.2) (robot Dodaje: tpi:1843 |
m Čišćenje |
||
(Nije prikazano 26 međuverzija 11 korisnika) | |||
Red 1: | Red 1: | ||
{{ |
{{year dab|1843}} |
||
{{Godina nav}} |
|||
{{Godina u drugim kalendarima|1843}} |
|||
Godina '''1843.''' ('''[[Rimski brojevi|MDCCCXLIII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u nedjelju]] po gregorijanskom, odn. [[redovna godina koja počinje u petak]] po 12 dana zaostajućem [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] (linkovi pokazuju godišnje kalendare). |
|||
__NOTOC__ |
|||
== Događaji == |
== Događaji == |
||
=== Januar/Siječanj – Mart/Ožujak === |
|||
* [[16.6.]] (4.6. po j.k.) - U beogradskom Topčideru se sastala Narodna skupština, kako bi potvrdila izbor [[Knez Aleksandar Karađorđević|kneza Aleksandra]]. |
|||
* 1. 1. - Prvi i poslednji izbor za kneza ([[hospodar]]a) [[Vlaška|Vlaške]]: [[Gheorghe Bibescu]] (do [[1848]]). |
|||
* [[27.6.]] (15.6. po j.k., Vidovdan) - Narodna skupština ponovo izabrala kneza Aleksandra. |
|||
* [[2. 1.]] - Praizvedba [[Richard Wagner|Wagnerove]] opere "[[Leteći Holanđanin (opera)|Leteći Holanđanin]]" u Drezdenu. |
|||
* [[9.10.]] - Uspostavljen javni [[pošta]]nski saobraćaj u Srbiji (Pošta stavljena pod državnu administraciju). |
|||
* [[3. 1.]] - U Kini izašao "[[Ilustrovani traktat o pomorskim kraljevinama]]", prvo značajno kinesko delo o Zapadu. |
|||
* 3. 1. - Praizvedba [[Gaetano Donizetti|Donizettijeve]] opere "[[Don Pasquale]]" u Parizu. |
|||
* [[11. 1.]] - Po traženju bana [[Franjo Haller|Hallera]] i nakon žalbe carigradske Porte na ilirsku agitaciju među bosanskim katolicima, kralj [[Ferdinand I od Austrije|Ferdinand]] zabranjuje [[Ilirski pokret|ilirsko]] ime - [[Ljudevit Gaj|Gajeve]] "Ilirske novine" postaju "Narodne novine" a Ilirska stranka [[Narodna stranka (Hrvatska)|Narodna]]; uvedena stroga cenzura štampe koju vrši profesor Mátsik<ref name="sis426">Šišić, ''Povijest 1526-1918'', 426</ref>. |
|||
* [[13. 1.]] - Osmanske snage ušle nakon opsade u ranije poluautonomni irački grad [[Karbala]], stradalo nekoliko hiljada stanovnika. |
|||
* januar - Počinje feljtonsko objavljivanje [[Charles Dickens|Dickensovog]] ''[[Martin Chuzzlewit|Martina Chuzzlewita]]'' (do jula 1844). |
|||
* januar - Knez [[Adam Jerzy Czartoryski]] sastavio memorandum ''Conseils sur la conduite à suivre par la Serbie'', viziju unutrašnje i spoljne politike [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]]<ref>Živanović, Đorđe (1991). [http://www.rastko.rs/rastko-pl/istorija/djzivanovic-emigracija_l.php Poljska emigracija i ponovni izbor Aleksandra Karađorđevića za kneza 1843. godine]. rastko.rs</ref> (→ [[Načertanije]] iz sledeće godine). |
|||
* januar? - Porta pristala preduzeti mere za poboljšanje položaja raje u današnjoj južnoj Srbiji (nakon ustanka iz 1841. mnogo hajdučije u Zaplanju i prokupačkom kraju)<ref>''Istorija s. n.'' V-1, 246</ref>. |
|||
* [[20. 1.]] - [[Honório Hermeto Carneiro Leão]] faktički postaje prvi premijer [[Brazilsko Carstvo|Brazilskog Carstva]]. |
|||
[[Datoteka:Dačice, Palackého náměstí, cukr 01.jpg|mini|150px|left|Spomenik prvoj kocki šećera]] |
|||
* [[23. 1.]] - [[Jacob Christoph Rad]] dobio austrijski patent za presu kojom se proizvode kocke šećera. |
|||
* [[3. 2.]] - Tokom [[Urugvajski građanski rat|Urugvajskog građanskog rata]] počinje [[Velika opsada Montevidea]] (do 1851); grad brani i [[Giuseppe Garibaldi]] sa Italijanskom legijom. |
|||
* [[8. 2.]] - U zemljotresu razoren grad [[Pointe-à-Pitre]] na [[Guadeloupe]]i. |
|||
* [[25. 2.]] - Pod pritiskom kapetana [[Lord George Paulet|Pauleta]], kralj [[Kamehameha III]] stavio [[Kraljevina Havaji|Kraljevinu Havaji]] pod britansku vlast ("Privremena predaja Havajskih ili Sandwichkih ostrva") - poništeno 31. jula. |
|||
* [[7. 3.]] - [[Velika kometa 1843.]] dostiže najveći sjaj, vidljiva je i danju, ali bolje sa južne hemisfere. |
|||
* [[8. 3.]] - Danska vlada obnovila skupštinu [[Althing]] na [[Islandu]] kao konsultativno telo (prvi sastanak 1845). |
|||
* [[16. 3.]] - Osnovan [[Petrópolis]] u Brazilu. |
|||
* [[21. 3.]] - Prošao prvi termin smaka sveta koji je objavio [[William Miller (propovednik)|William Miller]] (→ [[Millerizam]]). |
|||
* [[23. 3.]] - [[Paul-Émile Botta]] otkrio ruševine [[Dur Sharrukin]]a (Korzabad). |
|||
* [[24. 3.]] - [[Bitka kod Hyderabada]] je britanska pobeda nad [[talpur]]skim emirima koja im donosi [[Sindh]]. |
|||
* [[25. 3.]] - Otvoren ''[[Thames Tunnel]]'', delo [[Marc Isambard Brunel|Marca Isambarda Brunela]], prvi tunel ispod plovne reke. |
|||
=== April/Travanj – Jun/Lipanj === |
|||
* april - [[Eta Carinae]] je privremeno druga najsvetlija noćna zvezda. |
|||
* [[22. 4.]] - Hrvatski sabor u Zagrebu odgođen za dva dana zbog dolaska mnogo seljačkog plemstva, [[mađaroni|mađaronskih]] saveznika; izabrani poslanici za Ugarski sabor s uputom da brane hrvatska prava i da se služe samo latinskim jezikom<ref name="sis426"/>. |
|||
* proljeće - Pošto je Mehmed Husrev-paša počeo sakupljati mladiće za [[nizam]] i tražiti predaju oružja, dolazi do muslimanske pobune u Bosanskoj krajini (vezir će biti smjenjen). |
|||
* [[2. 5.]] - [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] održao u Saboru prvi zastupnički govor na hrvatskom jeziku, za kojeg traži da se uvede kao "diplomatički" u Hrvatskoj i Slavoniji (saborski, uredovni i nastavni) umjesto latinskog - pozdravljeno ali se smatra preuranjenim<ref name="sis427">Šišić, ''Povijest 1526-1918'', 427</ref>. |
|||
* [[4. 5.]] - Proglašena britanska [[Kolonija Natal]] - anektirana burska Republika Natalija (traje do [[1910]]). |
|||
* [[14. 5.]] - Sazvan Ugarski sabor u Požunu (1843-44). Hrvatski zastupnici ne žele govoriti na mađarskom a [[Patrijarh srpski Josif|patrijarh Rajačić]] će održati besedu u kojoj se žali na to što se pravoslavci ne uzimaju u državnu službu, kojima tako ostaje samo logor (tj. vojska) ili manastir<ref>''Istorija s. n.'' V-2, 39</ref>. |
|||
* [[22. 5.]] - "Velika migracija": prva veliki konvoj kola (''wagon train'') kreće [[Oregonska staza|Oregonskom stazom]] prema britansko-američkoj [[Oregon Country|Zemlji Oregon]]. Ove godine nastaje i [[Kalifornijska staza]]. |
|||
* [[23. 5.]] - [[Čile]] uzeo u posjed [[Magellanov tjesnac]]. |
|||
* [[17. 6.]] - [[Afera Wairau]], sukob [[Maori|Maora]] i britanskih naseljenika na [[Novi Zeland|novozelandskom]] Južnom ostrvu. |
|||
* [[20. 6.]] - [[Mađarizacija]]: zaključak na Ugarskom saboru da se ubuduće govori drže na mađarskom - hrvatski predstavnici, Ožegović i Klobučarić, napustili sabornicu. Sabor kasnije odlučuje da jedino mađarski može biti službeni i nastavni u Ugarskoj i Hrvatskoj, a od 1853. i u Hrvatskoj će mađarski biti uslov za činovnike i svećenike<ref name="sis427"/>. |
|||
* [[26. 6.]] - Ratifikacija [[Nankinški ugovor|Nankinškog ugovora]] između Kine i Velike Britanije - trgovina i [[Hong Kong]]. |
|||
* [[27. 6.]] (15. 6. po j.k., Vidovdan) - [[Skupština u Topčideru (1843)|Skupština u Topčideru]], započeta 4/16. 6., ponovo izabrala [[Knez Aleksandar Karađorđević|kneza Aleksandra Karađorđevića]] - ponovni izbor je zahtevala [[Rusko Carstvo|Rusija]], koja za utehu dobija ostavku [[Toma Vučić Perišić|Tome Vučića Perišića]] i [[Avram Petronijević|Avrama Petronijevića]]. |
|||
** Nakon Vučića, unutrašnje poslove preuzima [[Ilija Garašanin]] (do [[1852]]). |
|||
=== Jul/Srpanj – Septembar/Rujan === |
|||
* jul - U Skoplju počinje [[Albanski ustanak (1843-44)]], poznat i kao ustanak [[Derviš Cara|Derviša Care]]. Protiv njih će ratovati [[Omer-paša Latas]]<ref>''Istorija s. n.'' V-1, 238</ref>. Najviše stradaju područja vranjske, kumanovske, gnjilanske i skopske kaze<ref>''Istorija s. n.'' V-1, 247</ref>. |
|||
* 29. 7. - Pokušaj sastanka Njegoša sa Turcima [[Ali-paša Rizvanbegović|Ali-paše Rizvanbegovića]], nepoverenje dovodi do sukoba - Pokolj na Bašinoj Vodi<ref>Pavićević, Branko [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_xix_vijeku/sazdanje_crnogorske_nacionalne_drzave5_b_pavicevic.htm Sazdanje crnogorske nacionalne države (1796-1878)]. montenegrina.net</ref>, sumnjalo se da Ali-paša hoće ubiti Njegoša, Crnogorci ubili deo turskih poslanika<ref name="isnI195">''Istorija s. n.'' V-1, 195</ref> (i inače se ne poštuje ugovor od prošlog septembra)<ref name="njegpisma">[http://www.rastko.rs/rastko-cg/umjetnost/ppnjegos-pisma.html Njegoš - Izabrana pisma], rastko.rs</ref>. |
|||
* [[30. 7.]] - Suočen s pobunom, regent Španije [[Baldomero Espartero]] napušta zemlju. |
|||
* avgust? - Albanci napali jedno crnogorsko pogranično selo<ref name="njegpisma"/>. |
|||
* [[9. 8.]] (28. 7. po j.k.) - [[Skupština u Kragujevcu (1843)|Skupština u Kragujevcu]] nerado daje pristanak za udaljavanje Vučića i Petronijevića iz Srbije. |
|||
* [[19. 8.]] - [[Staatsoper Unter den Linden|Berlinska opera]] stradala u požaru. |
|||
* [[6. 9.]]? - Osmanska vojska organizovana u pet armija, npr. [[Prva armija (Osmansko Carstvo)|Prva]] je u Carigradu, a [[Treća armija (Osmansko Carstvo)|Treća]] je zadužena za Rumeliju i ima sedište u Monastiru (Bitolju)<ref name="Reid2000">{{cite book|author=James J. Reid|title=Crisis of the Ottoman Empire: Prelude to Collapse 1839-1878|url=http://books.google.com/books?id=Zgg6c_Ndtu4C&pg=PA77|year=2000|publisher=Franz Steiner Verlag|isbn=978-3-515-07687-6|pages=77–78}}</ref>. |
|||
* [[14. 9.]] - Na Kalemegdanu pročitan kneževski berat, čime je okončano pitanje izbora kneza Srbije. |
|||
* [[15. 9.]] (3. 9. po j.k.) - [[Revolucija 3. septembra (Grčka)|Revolucija 3. septembra]] u Grčkoj: vojska i narod protiv apsolutističke vladavine kralja [[Oto, kralj Grčke|Ota]], koji pristaje dati ustav. [[Andreas Metaksas]] postaje prvi predsednik vlade. |
|||
* septembar? - Fra [[Ivan Franjo Jukić]] šalje pismo Iliji Garašaninu (Poljaci utiču na bosanske franjevce, nastoje ih vezati za Srbiju)<ref>''Istorija s. n.'' V-1, 489-91</ref>. |
|||
* septembar - Prvi broj ''[[The Economist]]''-a. |
|||
* [[28. 9.|28]] - [[29. 9.]] (16 - 17. 9. po j.k.) - Hercegovački Turci napadali Crnogorce kod [[Grahovo (Nikšić)|Grahova]]; s druge strane Crnogorce napao novi skadarski paša [[Osman-paša Skopljak]] sa Albancima i zauzeo ostrva [[Lesendro]], [[Vranjina (ostrvo)|Vranjina]] i [[Grmožur]]<ref name="njegpisma"/><ref>Stamatović, Mr. Aleksandar [http://www.rastko.rs/rastko-cg/povijest/istorijat/istorijat_3.html Kratka istorija Mitropolije Crnogorsko-primorske (1219-1999)]. rastko.rs</ref>. |
|||
=== Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac === |
|||
* [[1. 10.]] - Izlazi prvi broj ''[[News of the World]]'' (traje do [[2011]]). |
|||
* [[3. 10.]] - Potpisan [[Humenski ugovor]], dopuna Nankinškom - [[ekstrateritorijalnost]] i status [[najpovlašćenija nacija|najpovlašćenije nacije]] Britaniji. |
|||
* [[12. 10.]] - Kraljevo rješenje dozvoljava poslanicima da na Ugarskom saboru govore bilo latinski bilo mađarski<ref name="sis427"/>. |
|||
* [[15. 10.]] - Rajnska železnica (''Rheinische Eisenbahn-Gesellschaft'') otvorila sekciju do belgijske granice, čime je nastala veza Keln-Antverpen i prva međunarodna železnička linija. |
|||
* [[16. 10.]] - Pod pseudonimom Johannes de silentio, [[Søren Kierkegaard]] objavljuje filozofsko delo "Strah i trepet". |
|||
* oktobar - U Srbiju stigao [[František Zach]], koji će imati uticaja na politiku Srbije (Načertanije)<ref>''Istorija s. n.'' V-1, 270</ref>. |
|||
* [[27. 10.]] (15. 10. po j.k.) - ''Ustrojenije poštanskog zavedenija'' - u Srbiji uspostavljena državna pošta (→ [[Pošta Srbije]]). |
|||
* [[8. 11.]] - Španski Kortes proglašava 13-godišnju [[Izabela II (Španija)|Izabelu II]] punoletnom. |
|||
* [[11. 11.]] - Objavljene "Nove bajke" [[Hans Christian Andersen|Hansa Christiana Andersena]], među kojima i "[[Ružno pače]]". |
|||
* novembar - U austrijskom Kotoru potpisan mirovni ugovor između Crne Gore i Hercegovine - Grahovo će Turcima plaćati harač i rentu za korišćenje zemljišta<ref name="isnI195"/>. |
|||
* novembar - Albanski ustanici zauzeli [[Gostivar]]. |
|||
* [[28. 11.]] - Velika Britanija i Francuska zvanično priznale nezavisnost [[Kraljevina Havaji|Kraljevine Havaji]]. |
|||
* [[1. 12.]] - Hrvatski poslanici onemogućeni govoriti na latinskom u Ugarskom saboru<ref name="sis427"/>. |
|||
* [[19. 12.]] - Izašla [[Charles Dickens|Dickensova]] novela ''[[A Christmas Carol]]''. Ove godine su poslate i prve komercijalno proizvedene [[božićne čestitke]]. |
|||
=== Kroz godinu === |
|||
* Bosanski vezir zabranjuje pristup biskupu fra [[Rafael Barišić|Rafi Barišiću]] u Bosnu (u toku je spor između bosanskih i hercegovačkih katolika)<ref>Ćorović, Vladimir (1925). [http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/bih/vcorovic-bih-kultura_l.htm Vladimir Ćorović: Bosna i Hercegovina - Kulturne prilike]. rastko.rs</ref>. |
|||
* Početak turizma u [[Opatija|Opatiji]] nakon izgradnje ceste prema Rijeci. |
|||
* [[Dragojla Jarnević]] se popela na [[Okić (Plešivica)]] s južne, strmije strane. |
|||
* 1843-48 - U Beogradu izlazi časopis "Podunavka", urednik [[Miloš Popović (književnik)|Miloš Popović]]. |
|||
* Mnogi đaci iz Karlovačke i Novosadske gimnazije prelaze u luteranske gimnazije u Ugarskoj radi učenja mađarskog jezika, neophodnog za državnu službu; sarađuju sa Slovacima u odupiranju [[mađarizacija|mađarizaciji]]<ref>''Istorija s. n.'' V-2, 42</ref>. |
|||
* U bugarskom gradu [[Elena (Bugarska)|Elena]] otvorena prva škola sa razredima, nazvana [[Daskalolivnica]]. |
|||
* [[Društveni otoci]] postali francuski protektorat. |
|||
* [[Sanusi]] se nastanio u [[Kirenaika|Kirenaici]], osnovao [[zavija (institucija)|zaviju]] u [[Beida|Beidi]]. |
|||
* Nauka i tehnika |
|||
** [[James Prescott Joule]] izneo [[mehanički ekvivalent toplote]]. |
|||
** Otkriveni elementi [[erbijum]] i [[terbijum]] ([[Carl Gustaf Mosander]]). |
|||
** [[Ada Lovelace]] prevela [[Federico Luigi Menabrea|Menabreine]] beleške o [[Charles Babbage|Babbageovoj]] [[Analitička mašina|Analitičkoj mašini]], uključujući algoritam za izračunavanje [[Bernoullijevi brojevi|Bernoullijevih brojeva]], što se smatra prvim kompjuterskim programom. |
|||
** [[Richard March Hoe]] izmislio [[rotaciona štamparska presa|rotacionu štamparsku presu]]. |
|||
** [[William Rowan Hamilton]] opisao [[kvaternion]]e. |
|||
== Karte == |
|||
<gallery> |
|||
General-Karte des Königreichs Illyrien nebst dem Königlich Ungarischen Littorale 1843.jpg|[[Kraljevina Ilirija (austrijska)|"Kraljevina Ilirija]] i [[Hrvatsko primorje|Ugarsko primorje]]" (113.39 MB) |
|||
Society for the Diffusion of Useful Knowledge (Great Britain). Turkish Empire, Greece. 1843.G.jpg|Evropska Turska (J. & C. Walker) |
|||
Society for the Diffusion of Useful Knowledge (Great Britain). Turkish Empire, Greece. 1843.GG.jpg|Bosna |
|||
Society for the Diffusion of Useful Knowledge (Great Britain). Turkish Empire, Greece. 1843.GF.jpg|Srbija |
|||
</gallery> |
|||
== Rođenja == |
== Rođenja == |
||
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1843.}} |
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1843.}} |
||
* [[ |
* [[15. 1.]] - [[Louis Léger]], slavista († [[1923]]) |
||
* [[21. |
* [[21. 1.]] - [[Émile Levassor]], pionir automobilizma († [[1897]]) |
||
* [[ |
* [[24. 1.]] - [[Josip Stadler]], vrhbosanski nadbiskup († [[1918]]) |
||
* [[ |
* [[29. 1.]] - [[William McKinley]], američki političar i predsjednik († [[1901]]) |
||
* [[22. 2.]] - [[Rudolf Montecuccoli]], austrougarski admiral († [[1922]]) |
|||
* 22. 2. - [[Milutin Garašanin (političar)|Milutin Garašanin]], srpski političar († [[1898]]) |
|||
* 28. 2. - [[Đorđe Simić]], srpski političar i diplomata († [[1921]]) |
|||
* 24. 3. - [[Petko Karavelov]], bugarski političar († [[1903]]) |
|||
* [[25. 4.]] - [[Princess Alice of the United Kingdom]], treće dete kraljice Viktorije, tašta cara Nikolaja II († [[1878]]) |
|||
* [[27. 4.]] - [[Nikanor Ružičić]], episkop niški († [[1916]]) |
|||
* [[21. 5.]] - [[Charles Albert Gobat]], švicarski političar, nobelovac († [[1914]]) |
|||
* [[29. 5.]] - [[Ivan Banjavčić]], hrvatski političar i dobrotvor († [[1913]]) |
|||
* [[3. 6.]] - [[Frederik VIII (Danska)|Frederik VIII]], kralj Danske († [[1912]]) |
|||
* [[9. 6.]] - [[Bertha von Suttner]], austrijska književnica i pacifista, nobelovka († [[1914]]) |
|||
* [[15. 6.]] - [[Edvard Grieg]], kompozitor († [[1907]]) |
|||
* [[16. 6.]] - [[Adolf Waldinger]], slikar i crtač († [[1904]]) |
|||
* [[2. 7.]] - [[Milan Makanec]], hrvatski političar († [[1883]]) |
|||
* [[7. 7.]] - [[Camillo Golgi]], fiziolog, nobelovac († [[1926]]) |
|||
* [[17. 8.]] - [[Mariano Rampolla del Tindaro]], kardinal († [[1913]]) |
|||
* [[1. 10.]] - [[Tadija Smičiklas]], povjesničar († [[1914]]) |
|||
* [[13. 10.]] - [[Otto Lueger]], inženjer, izdavač Leksikona tehnologije († [[1911]]) |
|||
* [[18. 10.]] - [[Josip Eugen Tomić]], književnik († [[1906]]) |
|||
* [[20. 10.]] - [[Kosta Trifković]], književnik († [[1875]]) |
|||
* [[11. 12.]] - [[Robert Koch]], lekar, mikrobiolog, nobelovac († [[1910]]) |
|||
* ? - [[Adam Bogosavljević]], srpski političar († [[1880]]) |
|||
== Smrti == |
== Smrti == |
||
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1843.}} |
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1843.}} |
||
* [[ |
* [[11. 1.]] - [[Francis Scott Key]], pesnik američke himne (* [[1779]]) |
||
* [[ |
* [[17. 2.]] - [[Eustahija Arsić]], prva srpska (moderna) spisateljica (* [[1776]]) |
||
* [[ |
* [[13. 4.]] - [[Georgije Bakalović]], srpski slikar (* [[1786]]) |
||
* [[ |
* [[14. 5.]] - [[Ljubica Obrenović]], srpska kneginja (* 1785 ili '88) |
||
* [[28. 5.]] - [[Noah Webster]], leksikograf (* [[1758]]) |
|||
* [[7. 6.]] - [[Friedrich Hölderlin]], pesnik (* [[1770]]) |
|||
* 22. 6. - [[Georgije Hranislav]], bački episkop (* [[1775]]) |
|||
* [[2. 7.]] - [[Samuel Hahnemann]], osnivač homeopatije (* [[1755]]) |
|||
* avgust - [[Sequoyah]], pronalazač čirokijevskog silabara (* ca. 1770) |
|||
* [[19. 9.]] - [[Gaspard-Gustave Coriolis]], matematičar, fizičar (* [[1792]]) |
|||
* [[12. 12.]] - [[Willem I (Nizozemska)|Willem I]], bivši nizozemski kralj (* [[1772]]) |
|||
* [[19. 12.]] - [[Vlaho Stulić]] (''Stulli''), dubrovački pisac (* [[1768]]) |
|||
== Fikcija == |
|||
* Radnja [[Simo Matavulj|Matavuljeve]] pripovetke "[[Pilipenda]]". |
|||
== Reference == |
|||
{{reference|2}} |
|||
;Literatura |
|||
* ''Istorija srpskog naroda'', Od Prvog ustanka do Berlinskog kongresa 1804-1878, Beograd 1981 |
|||
** Peta knjiga prvi tom (V-1) |
|||
** Peta knjiga drugi tom (V-2) |
|||
* Šišić, Ferdo. ''Povijest Hrvata Pregled povijesti hrvatskoga naroda 1526.-1918.'' drugi dio. Marjan tisak 2004. |
|||
{{commonscat|1843}} |
|||
[[Kategorija:Godine]] |
|||
[[ |
[[Kategorija:1843]] |
||
[[am:1843 እ.ኤ.አ.]] |
|||
[[an:1843]] |
|||
[[ar:ملحق:1843]] |
|||
[[arz:1843]] |
|||
[[ast:1843]] |
|||
[[az:1843]] |
|||
[[bat-smg:1843]] |
|||
[[bcl:1843]] |
|||
[[be:1843]] |
|||
[[be-x-old:1843]] |
|||
[[bg:1843]] |
|||
[[bh:१८४३]] |
|||
[[bn:১৮৪৩]] |
|||
[[bpy:মারি ১৮৪৩]] |
|||
[[br:1843]] |
|||
[[bs:1843]] |
|||
[[ca:1843]] |
|||
[[ckb:١٨٤٣]] |
|||
[[co:1843]] |
|||
[[cs:1843]] |
|||
[[csb:1843]] |
|||
[[cv:1843]] |
|||
[[cy:1843]] |
|||
[[da:1843]] |
|||
[[de:1843]] |
|||
[[diq:1843]] |
|||
[[el:1843]] |
|||
[[en:1843]] |
|||
[[eo:1843]] |
|||
[[es:1843]] |
|||
[[et:1843]] |
|||
[[eu:1843]] |
|||
[[fa:۱۸۴۳ (میلادی)]] |
|||
[[fi:1843]] |
|||
[[fiu-vro:1843]] |
|||
[[fr:1843]] |
|||
[[fur:1843]] |
|||
[[fy:1843]] |
|||
[[ga:1843]] |
|||
[[gan:1843年]] |
|||
[[gd:1843]] |
|||
[[gl:1843]] |
|||
[[he:1843]] |
|||
[[hi:१८४३]] |
|||
[[hif:1843]] |
|||
[[hr:1843.]] |
|||
[[ht:1843 (almanak gregoryen)]] |
|||
[[hu:1843]] |
|||
[[hy:1843]] |
|||
[[ia:1843]] |
|||
[[id:1843]] |
|||
[[io:1843]] |
|||
[[is:1843]] |
|||
[[it:1843]] |
|||
[[ja:1843年]] |
|||
[[jv:1843]] |
|||
[[ka:1843]] |
|||
[[kk:1843 жыл]] |
|||
[[kn:೧೮೪೩]] |
|||
[[ko:1843년]] |
|||
[[krc:1843 джыл]] |
|||
[[la:1843]] |
|||
[[lb:1843]] |
|||
[[li:1843]] |
|||
[[lmo:1843]] |
|||
[[lt:1843 m.]] |
|||
[[lv:1843. gads]] |
|||
[[map-bms:1843]] |
|||
[[mg:1843]] |
|||
[[mhr:1843]] |
|||
[[mi:1843]] |
|||
[[mk:1843]] |
|||
[[mr:इ.स. १८४३]] |
|||
[[ms:1843]] |
|||
[[myv:1843 ие]] |
|||
[[nah:1843]] |
|||
[[nap:1843]] |
|||
[[nds:1843]] |
|||
[[nds-nl:1843]] |
|||
[[new:ई सं १८४३]] |
|||
[[nl:1843]] |
|||
[[nn:1843]] |
|||
[[no:1843]] |
|||
[[nov:1843]] |
|||
[[nrm:1843]] |
|||
[[oc:1843]] |
|||
[[os:1843-æм аз]] |
|||
[[pi:१८४३]] |
|||
[[pl:1843]] |
|||
[[pnb:1843]] |
|||
[[pt:1843]] |
|||
[[qu:1843]] |
|||
[[ro:1843]] |
|||
[[ru:1843 год]] |
|||
[[rue:1843]] |
|||
[[sah:1843]] |
|||
[[scn:1843]] |
|||
[[se:1843]] |
|||
[[simple:1843]] |
|||
[[sk:1843]] |
|||
[[sl:1843]] |
|||
[[sq:1843]] |
|||
[[sr:1843]] |
|||
[[su:1843]] |
|||
[[sv:1843]] |
|||
[[sw:1843]] |
|||
[[ta:1843]] |
|||
[[te:1843]] |
|||
[[tet:1843]] |
|||
[[th:พ.ศ. 2386]] |
|||
[[tk:1843]] |
|||
[[tl:1843]] |
|||
[[tpi:1843]] |
|||
[[tr:1843]] |
|||
[[tt:1843 ел]] |
|||
[[uk:1843]] |
|||
[[ur:1843ء]] |
|||
[[uz:1843]] |
|||
[[vec:1843]] |
|||
[[vi:1843]] |
|||
[[vo:1843]] |
|||
[[wa:1843]] |
|||
[[war:1843]] |
|||
[[yo:1843]] |
|||
[[zh:1843年]] |
|||
[[zh-min-nan:1843 nî]] |
|||
[[zh-yue:1843年]] |
Aktualna verzija na datum 7. februara 2016. u 20:32
- Ovo je članak o godini 1843.
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vjekovi: | 18. vijek – 19. vijek – 20. vijek |
Decenija: | 1810-e 1820-e 1830-e – 1840-e – 1850-e 1860-e 1870-e |
Godine: | 1840 1841 1842 – 1843 – 1844 1845 1846 |
Gregorijanski | 1843. (MDCCCXLIII) |
Ab urbe condita | 2596. |
Islamski | 1258–1259. |
Iranski | 1221–1222. |
Hebrejski | 5603–5604. |
Bizantski | 7351–7352. |
Koptski | 1559–1560. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1898–1899. |
• Shaka Samvat | 1765–1766. |
• Kali Yuga | 4944–4945. |
Kineski | |
• Kontinualno | 4479–4480. |
• 60 godina | Yin Voda Zec (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11843. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1843. (MDCCCXLIII) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom, odn. redovna godina koja počinje u petak po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).
- 1. 1. - Prvi i poslednji izbor za kneza (hospodara) Vlaške: Gheorghe Bibescu (do 1848).
- 2. 1. - Praizvedba Wagnerove opere "Leteći Holanđanin" u Drezdenu.
- 3. 1. - U Kini izašao "Ilustrovani traktat o pomorskim kraljevinama", prvo značajno kinesko delo o Zapadu.
- 3. 1. - Praizvedba Donizettijeve opere "Don Pasquale" u Parizu.
- 11. 1. - Po traženju bana Hallera i nakon žalbe carigradske Porte na ilirsku agitaciju među bosanskim katolicima, kralj Ferdinand zabranjuje ilirsko ime - Gajeve "Ilirske novine" postaju "Narodne novine" a Ilirska stranka Narodna; uvedena stroga cenzura štampe koju vrši profesor Mátsik[1].
- 13. 1. - Osmanske snage ušle nakon opsade u ranije poluautonomni irački grad Karbala, stradalo nekoliko hiljada stanovnika.
- januar - Počinje feljtonsko objavljivanje Dickensovog Martina Chuzzlewita (do jula 1844).
- januar - Knez Adam Jerzy Czartoryski sastavio memorandum Conseils sur la conduite à suivre par la Serbie, viziju unutrašnje i spoljne politike Kneževine Srbije[2] (→ Načertanije iz sledeće godine).
- januar? - Porta pristala preduzeti mere za poboljšanje položaja raje u današnjoj južnoj Srbiji (nakon ustanka iz 1841. mnogo hajdučije u Zaplanju i prokupačkom kraju)[3].
- 20. 1. - Honório Hermeto Carneiro Leão faktički postaje prvi premijer Brazilskog Carstva.
- 23. 1. - Jacob Christoph Rad dobio austrijski patent za presu kojom se proizvode kocke šećera.
- 3. 2. - Tokom Urugvajskog građanskog rata počinje Velika opsada Montevidea (do 1851); grad brani i Giuseppe Garibaldi sa Italijanskom legijom.
- 8. 2. - U zemljotresu razoren grad Pointe-à-Pitre na Guadeloupei.
- 25. 2. - Pod pritiskom kapetana Pauleta, kralj Kamehameha III stavio Kraljevinu Havaji pod britansku vlast ("Privremena predaja Havajskih ili Sandwichkih ostrva") - poništeno 31. jula.
- 7. 3. - Velika kometa 1843. dostiže najveći sjaj, vidljiva je i danju, ali bolje sa južne hemisfere.
- 8. 3. - Danska vlada obnovila skupštinu Althing na Islandu kao konsultativno telo (prvi sastanak 1845).
- 16. 3. - Osnovan Petrópolis u Brazilu.
- 21. 3. - Prošao prvi termin smaka sveta koji je objavio William Miller (→ Millerizam).
- 23. 3. - Paul-Émile Botta otkrio ruševine Dur Sharrukina (Korzabad).
- 24. 3. - Bitka kod Hyderabada je britanska pobeda nad talpurskim emirima koja im donosi Sindh.
- 25. 3. - Otvoren Thames Tunnel, delo Marca Isambarda Brunela, prvi tunel ispod plovne reke.
- april - Eta Carinae je privremeno druga najsvetlija noćna zvezda.
- 22. 4. - Hrvatski sabor u Zagrebu odgođen za dva dana zbog dolaska mnogo seljačkog plemstva, mađaronskih saveznika; izabrani poslanici za Ugarski sabor s uputom da brane hrvatska prava i da se služe samo latinskim jezikom[1].
- proljeće - Pošto je Mehmed Husrev-paša počeo sakupljati mladiće za nizam i tražiti predaju oružja, dolazi do muslimanske pobune u Bosanskoj krajini (vezir će biti smjenjen).
- 2. 5. - Ivan Kukuljević Sakcinski održao u Saboru prvi zastupnički govor na hrvatskom jeziku, za kojeg traži da se uvede kao "diplomatički" u Hrvatskoj i Slavoniji (saborski, uredovni i nastavni) umjesto latinskog - pozdravljeno ali se smatra preuranjenim[4].
- 4. 5. - Proglašena britanska Kolonija Natal - anektirana burska Republika Natalija (traje do 1910).
- 14. 5. - Sazvan Ugarski sabor u Požunu (1843-44). Hrvatski zastupnici ne žele govoriti na mađarskom a patrijarh Rajačić će održati besedu u kojoj se žali na to što se pravoslavci ne uzimaju u državnu službu, kojima tako ostaje samo logor (tj. vojska) ili manastir[5].
- 22. 5. - "Velika migracija": prva veliki konvoj kola (wagon train) kreće Oregonskom stazom prema britansko-američkoj Zemlji Oregon. Ove godine nastaje i Kalifornijska staza.
- 23. 5. - Čile uzeo u posjed Magellanov tjesnac.
- 17. 6. - Afera Wairau, sukob Maora i britanskih naseljenika na novozelandskom Južnom ostrvu.
- 20. 6. - Mađarizacija: zaključak na Ugarskom saboru da se ubuduće govori drže na mađarskom - hrvatski predstavnici, Ožegović i Klobučarić, napustili sabornicu. Sabor kasnije odlučuje da jedino mađarski može biti službeni i nastavni u Ugarskoj i Hrvatskoj, a od 1853. i u Hrvatskoj će mađarski biti uslov za činovnike i svećenike[4].
- 26. 6. - Ratifikacija Nankinškog ugovora između Kine i Velike Britanije - trgovina i Hong Kong.
- 27. 6. (15. 6. po j.k., Vidovdan) - Skupština u Topčideru, započeta 4/16. 6., ponovo izabrala kneza Aleksandra Karađorđevića - ponovni izbor je zahtevala Rusija, koja za utehu dobija ostavku Tome Vučića Perišića i Avrama Petronijevića.
- Nakon Vučića, unutrašnje poslove preuzima Ilija Garašanin (do 1852).
- jul - U Skoplju počinje Albanski ustanak (1843-44), poznat i kao ustanak Derviša Care. Protiv njih će ratovati Omer-paša Latas[6]. Najviše stradaju područja vranjske, kumanovske, gnjilanske i skopske kaze[7].
- 29. 7. - Pokušaj sastanka Njegoša sa Turcima Ali-paše Rizvanbegovića, nepoverenje dovodi do sukoba - Pokolj na Bašinoj Vodi[8], sumnjalo se da Ali-paša hoće ubiti Njegoša, Crnogorci ubili deo turskih poslanika[9] (i inače se ne poštuje ugovor od prošlog septembra)[10].
- 30. 7. - Suočen s pobunom, regent Španije Baldomero Espartero napušta zemlju.
- avgust? - Albanci napali jedno crnogorsko pogranično selo[10].
- 9. 8. (28. 7. po j.k.) - Skupština u Kragujevcu nerado daje pristanak za udaljavanje Vučića i Petronijevića iz Srbije.
- 19. 8. - Berlinska opera stradala u požaru.
- 6. 9.? - Osmanska vojska organizovana u pet armija, npr. Prva je u Carigradu, a Treća je zadužena za Rumeliju i ima sedište u Monastiru (Bitolju)[11].
- 14. 9. - Na Kalemegdanu pročitan kneževski berat, čime je okončano pitanje izbora kneza Srbije.
- 15. 9. (3. 9. po j.k.) - Revolucija 3. septembra u Grčkoj: vojska i narod protiv apsolutističke vladavine kralja Ota, koji pristaje dati ustav. Andreas Metaksas postaje prvi predsednik vlade.
- septembar? - Fra Ivan Franjo Jukić šalje pismo Iliji Garašaninu (Poljaci utiču na bosanske franjevce, nastoje ih vezati za Srbiju)[12].
- septembar - Prvi broj The Economist-a.
- 28 - 29. 9. (16 - 17. 9. po j.k.) - Hercegovački Turci napadali Crnogorce kod Grahova; s druge strane Crnogorce napao novi skadarski paša Osman-paša Skopljak sa Albancima i zauzeo ostrva Lesendro, Vranjina i Grmožur[10][13].
- 1. 10. - Izlazi prvi broj News of the World (traje do 2011).
- 3. 10. - Potpisan Humenski ugovor, dopuna Nankinškom - ekstrateritorijalnost i status najpovlašćenije nacije Britaniji.
- 12. 10. - Kraljevo rješenje dozvoljava poslanicima da na Ugarskom saboru govore bilo latinski bilo mađarski[4].
- 15. 10. - Rajnska železnica (Rheinische Eisenbahn-Gesellschaft) otvorila sekciju do belgijske granice, čime je nastala veza Keln-Antverpen i prva međunarodna železnička linija.
- 16. 10. - Pod pseudonimom Johannes de silentio, Søren Kierkegaard objavljuje filozofsko delo "Strah i trepet".
- oktobar - U Srbiju stigao František Zach, koji će imati uticaja na politiku Srbije (Načertanije)[14].
- 27. 10. (15. 10. po j.k.) - Ustrojenije poštanskog zavedenija - u Srbiji uspostavljena državna pošta (→ Pošta Srbije).
- 8. 11. - Španski Kortes proglašava 13-godišnju Izabelu II punoletnom.
- 11. 11. - Objavljene "Nove bajke" Hansa Christiana Andersena, među kojima i "Ružno pače".
- novembar - U austrijskom Kotoru potpisan mirovni ugovor između Crne Gore i Hercegovine - Grahovo će Turcima plaćati harač i rentu za korišćenje zemljišta[9].
- novembar - Albanski ustanici zauzeli Gostivar.
- 28. 11. - Velika Britanija i Francuska zvanično priznale nezavisnost Kraljevine Havaji.
- 1. 12. - Hrvatski poslanici onemogućeni govoriti na latinskom u Ugarskom saboru[4].
- 19. 12. - Izašla Dickensova novela A Christmas Carol. Ove godine su poslate i prve komercijalno proizvedene božićne čestitke.
- Bosanski vezir zabranjuje pristup biskupu fra Rafi Barišiću u Bosnu (u toku je spor između bosanskih i hercegovačkih katolika)[15].
- Početak turizma u Opatiji nakon izgradnje ceste prema Rijeci.
- Dragojla Jarnević se popela na Okić (Plešivica) s južne, strmije strane.
- 1843-48 - U Beogradu izlazi časopis "Podunavka", urednik Miloš Popović.
- Mnogi đaci iz Karlovačke i Novosadske gimnazije prelaze u luteranske gimnazije u Ugarskoj radi učenja mađarskog jezika, neophodnog za državnu službu; sarađuju sa Slovacima u odupiranju mađarizaciji[16].
- U bugarskom gradu Elena otvorena prva škola sa razredima, nazvana Daskalolivnica.
- Društveni otoci postali francuski protektorat.
- Sanusi se nastanio u Kirenaici, osnovao zaviju u Beidi.
- Nauka i tehnika
- James Prescott Joule izneo mehanički ekvivalent toplote.
- Otkriveni elementi erbijum i terbijum (Carl Gustaf Mosander).
- Ada Lovelace prevela Menabreine beleške o Babbageovoj Analitičkoj mašini, uključujući algoritam za izračunavanje Bernoullijevih brojeva, što se smatra prvim kompjuterskim programom.
- Richard March Hoe izmislio rotacionu štamparsku presu.
- William Rowan Hamilton opisao kvaternione.
-
"Kraljevina Ilirija i Ugarsko primorje" (113.39 MB)
-
Evropska Turska (J. & C. Walker)
-
Bosna
-
Srbija
- 15. 1. - Louis Léger, slavista († 1923)
- 21. 1. - Émile Levassor, pionir automobilizma († 1897)
- 24. 1. - Josip Stadler, vrhbosanski nadbiskup († 1918)
- 29. 1. - William McKinley, američki političar i predsjednik († 1901)
- 22. 2. - Rudolf Montecuccoli, austrougarski admiral († 1922)
- 22. 2. - Milutin Garašanin, srpski političar († 1898)
- 28. 2. - Đorđe Simić, srpski političar i diplomata († 1921)
- 24. 3. - Petko Karavelov, bugarski političar († 1903)
- 25. 4. - Princess Alice of the United Kingdom, treće dete kraljice Viktorije, tašta cara Nikolaja II († 1878)
- 27. 4. - Nikanor Ružičić, episkop niški († 1916)
- 21. 5. - Charles Albert Gobat, švicarski političar, nobelovac († 1914)
- 29. 5. - Ivan Banjavčić, hrvatski političar i dobrotvor († 1913)
- 3. 6. - Frederik VIII, kralj Danske († 1912)
- 9. 6. - Bertha von Suttner, austrijska književnica i pacifista, nobelovka († 1914)
- 15. 6. - Edvard Grieg, kompozitor († 1907)
- 16. 6. - Adolf Waldinger, slikar i crtač († 1904)
- 2. 7. - Milan Makanec, hrvatski političar († 1883)
- 7. 7. - Camillo Golgi, fiziolog, nobelovac († 1926)
- 17. 8. - Mariano Rampolla del Tindaro, kardinal († 1913)
- 1. 10. - Tadija Smičiklas, povjesničar († 1914)
- 13. 10. - Otto Lueger, inženjer, izdavač Leksikona tehnologije († 1911)
- 18. 10. - Josip Eugen Tomić, književnik († 1906)
- 20. 10. - Kosta Trifković, književnik († 1875)
- 11. 12. - Robert Koch, lekar, mikrobiolog, nobelovac († 1910)
- ? - Adam Bogosavljević, srpski političar († 1880)
- 11. 1. - Francis Scott Key, pesnik američke himne (* 1779)
- 17. 2. - Eustahija Arsić, prva srpska (moderna) spisateljica (* 1776)
- 13. 4. - Georgije Bakalović, srpski slikar (* 1786)
- 14. 5. - Ljubica Obrenović, srpska kneginja (* 1785 ili '88)
- 28. 5. - Noah Webster, leksikograf (* 1758)
- 7. 6. - Friedrich Hölderlin, pesnik (* 1770)
- 22. 6. - Georgije Hranislav, bački episkop (* 1775)
- 2. 7. - Samuel Hahnemann, osnivač homeopatije (* 1755)
- avgust - Sequoyah, pronalazač čirokijevskog silabara (* ca. 1770)
- 19. 9. - Gaspard-Gustave Coriolis, matematičar, fizičar (* 1792)
- 12. 12. - Willem I, bivši nizozemski kralj (* 1772)
- 19. 12. - Vlaho Stulić (Stulli), dubrovački pisac (* 1768)
- Radnja Matavuljeve pripovetke "Pilipenda".
- ↑ 1,0 1,1 Šišić, Povijest 1526-1918, 426
- ↑ Živanović, Đorđe (1991). Poljska emigracija i ponovni izbor Aleksandra Karađorđevića za kneza 1843. godine. rastko.rs
- ↑ Istorija s. n. V-1, 246
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 Šišić, Povijest 1526-1918, 427
- ↑ Istorija s. n. V-2, 39
- ↑ Istorija s. n. V-1, 238
- ↑ Istorija s. n. V-1, 247
- ↑ Pavićević, Branko Sazdanje crnogorske nacionalne države (1796-1878). montenegrina.net
- ↑ 9,0 9,1 Istorija s. n. V-1, 195
- ↑ 10,0 10,1 10,2 Njegoš - Izabrana pisma, rastko.rs
- ↑ James J. Reid (2000). Crisis of the Ottoman Empire: Prelude to Collapse 1839-1878. Franz Steiner Verlag. str. 77–78. ISBN 978-3-515-07687-6.
- ↑ Istorija s. n. V-1, 489-91
- ↑ Stamatović, Mr. Aleksandar Kratka istorija Mitropolije Crnogorsko-primorske (1219-1999). rastko.rs
- ↑ Istorija s. n. V-1, 270
- ↑ Ćorović, Vladimir (1925). Vladimir Ćorović: Bosna i Hercegovina - Kulturne prilike. rastko.rs
- ↑ Istorija s. n. V-2, 42
- Literatura
- Istorija srpskog naroda, Od Prvog ustanka do Berlinskog kongresa 1804-1878, Beograd 1981
- Peta knjiga prvi tom (V-1)
- Peta knjiga drugi tom (V-2)
- Šišić, Ferdo. Povijest Hrvata Pregled povijesti hrvatskoga naroda 1526.-1918. drugi dio. Marjan tisak 2004.